Пређи на главни садржај

Priča o pogači

Kao što je tradicija kod Srba da se gosti dočekuju sa pogačom tako i ja vas docekujem na ovaj blog sa jednim postom o pogači i jednim receptom.


Pogača je mnogo više nego obična hrana ona je jedan simbol. Simbol pravoslavlja, toplog doma, sećanje na svoje bake i majke. Kada se rodimo mesi se pogača i prati nas kroz ceo zivota za krsnu slavu se lomi slavska pogača, na kumstvo se nosi kumova pogača, kada se bratimimo. Ona je tu u svim bitnim dogadjajima našeg života ali i svakodnevno kada se radi na poljima kad ocekujemo neke drage goste.

Pogača je tu da bude simbol zajedništva koji se deli na sve i kao svako parče pogače svaki član porodice i prijatelja je jedno parče koji sačinjavaju ŽIVOT.

Verovatno se i pitate kako napraviti pogaču za sve vas koji se jos niste oprobali u mešenju pogače, evo jednog recepta  probajte nije teško .

Recept:
Sastojci koji su vam potrebni:
- Brašno T-500 500gr do 800gr
-Mleko 500ml
- 2 kafene kašike soli
-1 kafena kašika šećera
-pola kocke kvasca
-4 supene kašike ulja
-2 jajeta
-1 margarin

Način pripreme:
1. 500 ml mleka malo uzmlačite sipate u posudu u kojoj ćete mesiti i u njega izmrvite kvasac, so i šećer.

2. kada kvasac počne da radi ( na vrhu se stvaraju mehurići ) dodamo 4 supene kašike ulja i dodavajući postepeno brašno. Dodajte brašno dok ne dobijete polu tvrdo testo. Pogaču je najbolje mesiti dok testo ne prestane da se lepi o zidove posude. Kada se testo umesilo ostavimo ga da stoji u posudi prekriveno krpom  dok se ne uduplira.

3. kada je testo nadošlo premestimo na sto koji smo pobrašnjavili i ponovo vrlo kratko premesimo testo. Ukupnu količinu testa podelimo na 5 delova


4.Svaku lopticu posebno razviti oklagijom i onda postavimo prvu i na nju narendamo margarin pa preko nje sledeću pa opet margarin i tako dok ne dodjete do 5 dela sa kojim prekrijete prethodne delove i na njega se ne renda margarin.

5. kada ste to uradili oklagijom rastanjite što više možete do debljine prsta pa  kada ste rastanjili nožem podelite testo u krst na četiri dela pa u x na osam delova i svaki dobijeni trougao podelite još jednom da na kraju dobijete 16 trouglova.



5. svaki trougao saviti u kiflu a zatim kiflu preseći na pola. Dobijeni delovi se redjaju u okrugli pleh koji se podmaže sa margarinomn redjamo prvom u sredinu u krug pa zatim po obodu. Kada završimo sa slaganjem umutimo dva jajeta i premažemo pogaču.





6. kada smo završili sa slaganjem i premazivanjem ostavimo da se testo odmori petnestak minuta. Peći u zagrejanoj rerni na 200 stepeni pola sata do 40 min. Ali kada pogača već bude skoro gotova smanjimo temperaturu na 100 stepeni da se istišti. Kako će te znati kada je pogača gotova? Kada uzmete u ruke i primetite da je dosta lakšija nego kada ste je stavili na pečenje to je znak da možete da je izvadite iz rerne. Prekrijte  je krpom da omeksa i kada se malo prohladi prebacite je na tanjir.
A za sve one koji su na dijeti možete napraviti isto od ovog testa samo manju :)
Nadam se da vam se ovaj post svidja . Ako vam se svidja podelite ga i napravite vi jednu ukusnu pogaču i podelite sa nama kako je vama ispala. Prijatno

Коментари

Популарни постови са овог блога

О селу и четничкој гибаници са песникињом Љиљаном Браловић

Прва у низу причи о људима који доприносе развоју села биће баш о Љиљани Браловић. Песникињи која промовише село кроз један од најлепших могућих начина а то је писана реч. Љиљана је доказ да на селу има и те како образованих, мудрих, талентованих људи.  Упознајте ову дивну жену и прочитајте шта она има да каже о себи и свом селу, Љиљана Браловић, рођена 19. 11. 1966. године у Чачку. Живи у подцувоборском селу Прањани, међу шљивицима и облацима, спотиче се о месечину, болује ране својих сељака и тугује за изумирањем села. Поезију пише од гимназијских дана. Објавила je до сада десет књига, од тога седам збирки поезије, једну књигу дечјих драма и књигу приповедака. Осим тога пише сатиру   и драме. Две монодраме ,, Кад умрех ономад,, и ,,Улица црвениг вењера,, постављене су на сцену и више пута игране у неколико градова у Србији. Заступљена у више зборника, антологија и књижевних часописа ( штампаних и електронских). Песме су јој превођене на пољски...

Prženi sir i seoska zima

Zima je poznata kao omiljeno godišnje doba mnogih, mada ona na selu i ako ume da bude prelepa na slikama može biti jako teška i duga. Dok gledamo užarena drva kako pucketaju u kaminu obično se setimo i  višestanog spremanja drva i svega onoga što prethodi zimskom periodu.   Mnoga sela tokom zime ostaju zavejana i neprohodna, škole ne rade i po nekoliko dana. Odlazak kod doktora je samo kada su hitni slučajevi u pitanju. Većina seljana pred zimu sve svoje obaveze usmerava ka pripremi za predstojeći hladan period. Dok muškarci spremaju ogrev žene su zadužene za spremanje zimnice i zimskih djakonija. Sprema se turšija, ajvar, pindjur, ljutenica, cvekla, razne salate, kiseli krastavci, žene na selu su vrlo domišljate kad je zimnica u pitanju. Zima pored svojih poteškoća donosi i pregršt blagodati. Tada se odmara od sezone sumiraju se utisci, proslavljaju slave i pripremaju planovi za budući period. Tada imamo više vremena za sebe pa se veče često provodi kod komšija gde...